Bešlin: Srbija je nasilno pokušala menjati granice, sada se bori da sačuva svoju

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Izjave | Subota, 08. 12. 2018. | Komentara: 0

Bešlin: Srbija je nasilno pokušala menjati granice, sada se bori da sačuva svoju

SARAJEVO – Srpski istoričar dr Milivoj Bešlin održao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predavanje na temu „Stoljeće Jugoslavije“. Predavanje je organizovao Centar za historijska istraživanja iz Sarajeva.

Bešlin je govorio o nastanku Jugoslavije, njenom razvoju kroz istoriju, pa sve do raspada, odnosno događaja koji su doveli do njenog krvavog raspada.

LSV

- Jugoslovenska ideja je, pre svega, bila jedna emancipatorska i oslobodilačka ideja, koja se nije tako u praksi do kraja realizovala. Međutim, sa sigurnošću se može reći da je ta ideja dovela do toga da prvi put u svojoj istoriji južnoslovenski narodi postanu subjekti istorije, a ne objekti, kako su do tada bili - kazao je Bešlin, prenosi agencija Patria.

On je istakao kako neki istoričari smatraju da je Jugoslavija 1918. godine nastala prekasno da bi se stvorila jedinstvena jugoslovenska nacija, ali prerano da bi se shvatila činjenica da su južnoslovenske nacije već do kraja bile formirane. Bešlin je istakao kako su Jugoslaviju stvorile tadašnje intelektualne elite svesne važnosti njenog formiranja, ali da je jednako tako počelo njeno rušenje iz redova intelektualnih elita koje su nakon smrti Josipa Broza Tita bile začetnice bujanja nacionalizma.

- Kada je Slobodan Milošević došao na vlast u Srbiji, on je počeo da ruši autonomije pokrajina, odnosno srušio je sve principe na kojima je počivao jugoslovenski federalizam. Nakon toga se okrenuo Crnoj Gori, pa Sloveniji, a onda smo došli do rata u Jugoslaviji - kazao je Bešlin.

On je pojasnio i način na koji su tadašnje jugoslovenske republike došle do nezavisnosti.

- Tadašnja Evropska zajednica, današnja EU, formirala je Badinterovu komisiju, arbitražnu komisiju. Oni su na najbolji mogući način razumeli jugosloveski federalizam i karakter Jugoslavije, a to je da nacije imaju pravo na samoopredeljenje, ali to samopredeljenje ne sme da zadire u nepromenjivost državnih granica unutar Jugoslavije, odnosno republičke granice su ujedno i državne granice - kazao je Bešlin.

On je podsj+etio da je EU prihvatila to mišljenje Badinterove komisije, te je odlučila da je to način na koji će republike izaći iz Jugoslavije.

- Pet od šest predsednika republika je prihvatilo i potpisalo odluku Komisije, osim Slobodana Miloševića, koji nije bio zadovoljan granicama u kojima Srbija egzistira - kazao je Bešlin.

Podsetio je da je nakon toga Srbija krenula u nasilnu promenu granica.

- Srbija je ratom i nasiljem srušila AVNOJ-evske granice. Ironija je sada u tome da su sve jugoslovenske republike uspele dobiti državu u tim AVNOJ-evskim granicama osim Srbije koja se još uvek bori da sačuva svoju južnu granicu na Kosovu - istakao je dr Milivoj Bešlin.

Bešlin je rekao kako je možda najbolja ocena nastanka i rušenja Jugoslavije ta da su Jugoslaviju stvarali najbolji, a rušili najgori.

(SZILSV, 08.12.2018)



Odbori LSV | Petak, 29. 03. 2024. | Komentara: 0

Sloboda govora a ne okupacija fakulteta, zloupotreba i indoktrinacija mladih!

Uvek ćemo se boriti protiv zloupotrebe mladih, indoktrinacije, zloupotreba institucija i širenja ksenofobije. Pokušaji zastrašivanja pojedinaca ili institucija i uzvikivanje praznih parola dok nose majice sa likovima osuđenika i zločinca su stvari koje će u ovom društvu biti zaustavljeni. Daćemo sve od sebe da to što pre bude ostvareno.

Saopštenja | Četvrtak, 28. 03. 2024. | Komentara: 0

Konkretnim merama pokazati da se nasilje nad ženama više neće tolerisati

Još jedan femicid koji se juče dogodio, peti od početka ove godine, dokaz je da se naše društvo suočava se ozbiljnom krizom i da je neophodno da država hitno preduzme korake ka rešavanju ovog problema.
Odbori LSV | Četvrtak, 28. 03. 2024. | Komentara: 0

Vojvođani podržavaju slobodu govora

Pozivamo celokupnu demokratsku javnost da stane u zaštitu Ustavom zagarantovane slobode govora i snažno osudi najgnusnije pretnje upućene univerzitetskom profesoru dr Dinku Gruhonjiću i novinarki Ani Lalić.



ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook