Politika evrointegracija i mira nema alternativu

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Iz medija | Nedelja, 10. 07. 2016. | Komentara: 0

Politika evrointegracija i mira nema alternativu

NOVI SAD - Čvrsto stojim na stanovištu da za mene i Ligu socijaldemokrata Vojvodine evrointegracije nemaju alternativu, imajući u vidu da sam najpre republička poslanica izabrana ispred moje političke partije, a potom kao narodna poslanica iz opozicione stranke kandidovana i izabrana za predsednicu ovog skupštinskog odbora. Ne mogu vam govoriti o suprotnim mišljenjima, jer ih ne prepoznajem kao argumentovane, dobronamerne za građane, niti tačne, čega sam sigurna da su svesni i sami zagovarači antievropske politike, izjavila je u intervjuu "Dnevniku" poslanica Marinika Tepić, nedavno izabrana predsednica Odbora za evropske integracije Skupštine Srbije.

LSV

Ona ističe da „moramo dodatno i iznova objašnjavati šta je evropska zajednica naroda, kako je i zbog čega nastala, zbog čega je naše mesto u njoj, kao što smo mi ligaši to činili već četvrt veka“.
- I evo došli smo do toga da danas u republičkom parlamentu velika većina predstavnika građana sada sve to razume i podržava. I polako, ali sigurno, stići ćemo do cilja - kaže Tepićeva.

U parlemantu ćete se suočiti i sa stavovima poslanika koji zastupaju drugačiju politiku kada je reč o evrointegracijama i strateškom opredeljenju zemlje ka članstvu u EU?

- Da, i to je demokratija. I na to gledam ne kao na problem, već kao na izazov i dodatnu priliku da glasno pred očima javnosti objasnimo svoja stanovišta, još 25 godina ako treba, pošto ligaši to već 25 godina čine kao što rekoh, dok svi ne shvate da politika mira nema alternativu, da rešavanje problema dijalogom, sporije ili brže, jeste jedini način suživota u celom regionu, a da je vreme zveckanja oružjem, siktanja na ljude drugačije vere, nacije, zavičajne, pa i političke pripadnosti, odbačeno i omraženo i da je jedino ono dobilo alternativu, nepovratno.

Koji je značaj odluke EU da otvori poglavlja 23 i 24 sa Srbijom kada je u pitanju država, ali i za same građane?

- Saglasje svih država članica EU da sa Srbijom treba otvoriti ova poglavlja više je nego važno najpre zbog, kako ste i naveli, nas samih, zbog temeljne reforme sistema i društva, i to govoreći ne samo u terminima zakonodavstva, odnosno pravnog okvira i njegovog usaglašavanja sa pravnim tekovinama EU, već i kroz primenu i konkretnim pomacima u reformama i unapređenja pravne države, borbe protiv korupcije, zbog osnovnih prva, ljudskih i manjinskih, sloboda i bezbednosti. Na konkretno sprovođenje reformi u ovim ključnim oblastima za svako društvo koje želi da bude demokratsko i zasnovano na vladavini prava i osnovnim i medijskim slobodama, Evropska unija će obraćati naročitu pažnju, prateći vidljive rezultate, pokazatelje i efekte, i ovaj naš domaći zadatak trajaće više godina, s obzirom da zbog svoje kompleksnosti ova poglavlja i jesu među prvima koja se otvaraju, a biće među poslednjima koja se zatvaraju.

Kako gledate na ulogu parlamenta i samog Odbora na čijem ste čelu u procesu evrointegracija?

- Pored razmatranja svih akata koji su u radu Narodne skupštine a tiču se evrointegracija, te su sledstveno tome predmet razmatranja i našeg Odbora, izuzetna je uloga Odbora u aktivnoj parlamentarnoj diplomatiji kroz koju ide komunikacija i saradnja sa kolegama iz Evropskog parlamenta, sa drugim resornim odborima država članica EU, sa predstavnicima država članica EU u Srbiji i drugim predstavnicima njenih radnih tela omogućava još širu mrežu saradnje, podrške i pomoći Srbiji na njenom evrointegracijskom putu. Dodatna i takođe izuzetno značajna uloga Odbora za evropske integracije je u razmatranju predloga pregovaračke pozicije u procesu pregovora o pristupanju Srbije EU, što pretpostavljate, jeste temeljno važno u predstojećem periodu.

Otvoreni parlament na sajtu nudi kontakt s Vama i Odborom. Očekujete li da će interesovanje građana voditi ka povećanju procenta onih koji su za EU?

- Ne znam kakva su praksa i iskustva bila u prethodnim mandatima, ali valjalo bi tako da bude i iskreno bih se radovala i visoko cenila svako pitanje građana u vezi sa procesom pristupanja Srbije EU. Samo tako ćemo i služiti svojoj osnovnoj funkciji u parlamentu – da predstavljamo građane, ali i da im služimo za iniciranje predloga koje imaju, odgovaramo na pitanja kada su u nedoumici, i da nikad ne zaboravimo da mi postojimo zbog njih, a ne obrnuto.

Vaš komentar evroskepticizma, koji je prisutan i kod nas, ali su mu izgleda glavna uporišta upravo u državama članicama EU?

- Sasvim očekivano. Raspoloženje građana prema evrointegracijama država kandidata je često oscilirajuće, i druge su se susretale s tim, pa su na kraju opet svi bili dominantno proevropski opredeljeni. Na kraju krajeva, u samom Evropskom parlamentu je zastupljenost evroskeptičnih stranaka veća nego u našem – kod njih je oko 20, a kod nas oko 17 odsto. Ono što je meni bio zanimljiv podatak je da je u nekim državama EU nakog Bregzita povećana evropodrška, kao na primer u Sloveniji i Danskoj, kao refleksu “zbijanja redova” nakon referendumskog ishoda u Velikoj Britaniji za izlazak iz EU.

Kakav će uticaj imati odluka Velike Britanije po Evropu, region i samu Srbiju na putu ka punopravnom članstvu u Uniji, dugoročno gledano?

- U datim okolnostima ne samo nakon bregzita, već i usled i dalje aktuelne i za Evropsku uniju vrlo opterećujuće migrantske krize i rešavanje problema priliva izbeglica, borbe protiv terorizma i kriminala, razumljivo je da politika proširenja nije među top prioritetima i da će se ono možda i usporiti, ali nas niko ne sprečava da na pomenutim poglavljima 23 i 24, kao i drugim nužnim reformama ne radimo još aktivnije, brže i odlučnije. EU nam sigurno neće prigovoriti ako budemo bolji od proseka, ne čekajući uvek da nas neko na nešto podseti.  

Kakav je vaš stav u pogledu pitanja KiM u odnosu na članstvo u EU?

- Srbija ima i dodatnu specifičnost u pregovaračkom procesu, a to je poštovanje Briselskog sporazuma i normalizacija odnosa sa Prištinom, što se ogleda kroz poslednje pregovaračko poglavlje 35, formalno naslovljeno kao “ostala pitanja”. Moram reći da je proces normalizacije odnosa sa Prištinom potpuno odvojen od pregovaračkog procesa za pristupanje EU, ali će se kroz ovo poslednje pregovaračko poglavlje, inače jedno od prva dva otvorena u decembru prošle godine, obraćati pažnja i na odnos Beograd - Priština, odnosno na poštovanje obaveza zvaničnog Beograda na koje se obavezao potpisivanjem Briselskog sporazuma.

 (BILSV, 10.07.2016)



Iz medija | Ponedeljak, 18. 03. 2024. | Komentara: 0

Čisti izborni uslovi su odlika normalne, pristojne, demokratske zemlje

Čisti izborni uslovi, po mom mišljenju, nisu ni mesto ni predmet cenjkanja, jer se tu ne govori o političkom programu ili ideji da li Srbija treba da ide malo više levo ili desno i da li porez treba da bude manji ili veći. 
Iz medija | Utorak, 05. 12. 2023. | Komentara: 0

Vreme je da se probudimo i pokrenemo Vojvodinu

Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani Bojan Kostreš kaže da na pokrajinskim izborima očekuje da se čuje glas Vojvodine i Vojvođana. U intervjuu za „Politiku“ prvi na listi „Vojvođani – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani, Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara, Zajedno za Vojvodinu – Bojan Kostreš“ navodi da većina partija i koalicija koje učestvuju na pokrajinskim izborima nije našla za shodno čak ni da reč Vojvodina stavi u naziv svoje liste i ističe da to dovoljno govori o njihovom odnosu prema pokrajini.
Iz medija | Četvrtak, 23. 11. 2023. | Komentara: 0

Vojvodina je evropski motor Srbije

Ubrzani razvoj Vojvodine je zasigurno kraći put Srbije u Evropsku uniju. Vojvodina je za nas pokrajina kojoj je tolerancija drugo ime. Multietnička i multikulturalna Vojvodina primer je sklada kakav mora da postoji. Zato je važno da se ono što se u Vojvodini proizvede i pošalje prema Srbiji, u budžet Srbije, podeli na ravne časti. Samo decentrazovane države mogu brže napredovati, rekao je predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš u intervjuu za Novi magazin.



ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook