Bešlin: U Srbiji je antifašizam doveden u pitanje

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Izjave | Nedelja, 13. 05. 2018. | Komentara: 0

Bešlin: U Srbiji je antifašizam doveden u pitanje

BEOGRAD – Odnos prema antifašizmu aktuelnog režima nije puno različit u odnosu na prethodnu vlast, Demokratske stranke Borisa Tadića, i tu vidimo jedan potpuno fluidni  antifašizam koji gubi svoje esencijalne karakteristike, ocenio je istoričar dr Milivoj Bešlin gostujući u emisiji „360 stepeni“ N1 televizije. On je podsetio da kada je ruski predsednik Dimitrij Medvedev bio u poseti Srbiji, 2009 u Beogradu je održana svečana akademija, a održan je i igrokaz koji je bio vrhunac istorijskog revizionizma u Srbiji.

LSV

- Sve tri grane vlasti od 2012. u Srbiji su dali svoj doprinos politici istorijskog revizionizma i političkoj upotrebi prošlosti – zaključio je Bešlin.

Četnički pokret u Srbiji i država na grobu Mihailovića         

Komentarišući fotografiju koja se pojavila na društvenim mrežama, a na kojoj se vidi da vojnici Vojske Srbije polažu venac na grob Draže Mihailovića, Bešlin je rekao da u samom događaju ima više spornih stvari koje treba da se reše.

- Jedna od njih je da li su oni tamo bili ili nisu i ako su bili koga su predstavljali. Mislim da je to jedna velika bruka. Mi moramo i da znamo ko ih je tamo poslao, ako su išli samoinicijativno, da li će neko snositi konsekvence, jer su oni položili vence u ime države, zvanično, na spomenik poraženom u II svetskom ratu – smatra Bešlin.

Govoreći o četničkom pokretu u Srbiji Bešlin je naveo da je isti nepobitno kolaborantski pokret u II svetskom ratu.

- On je nastao kao antiokupatorski u maju 1941. Prvih meseci rata sarađuju sa partizanima, bore se protiv Nemaca, nastavljaju s tradicijom antigermanskih sentimenata srpske vojske iz I svetskog rata. Međutim, vremenom taj pokret postaje kolaborantski zbog snaženja partizanskog pokreta, usled čega kod četnika antikomunizam postaje dominantan. Takođe, četnički pokret nije bio antifašistički, samo antiokupatorski i to samo prvih meseci postojanja. Tu distinkciju vrlo jasno treba praviti – objasnio je Bešlin dodajući da zbog rasta partizanskog pokreta tokom leta u zapadnoj Srbiji na teritoriji onoga što će kasnije biti nazvano Užičkom republikom kod četničkog pokreta antiokupatorski segment njihove ideologije nadvladava antikomunistički.

- I oni zbog toga u oktobru 1941. faktički prelaze na drugu stranu. Već 16. oktobra Draža Mihailović šalje potpukovnika Pantića u Beograd da bi sa okupacionim vlastima stupio u vezu ne bi li se četnici i Nemci zajednički borili protiv partizana. Jasna intencija Mihailovića ka kolaboraciji je došla do izražaja 11. novembra 1941. u selu Divci. Nemci su pravili stenogram sa tog zvaničnog razgovora Draže Mihailovića i nemačkog potpukovnika Rudolfa Kogarda i još nekim nižim predstavnicima Vermahta. Nažalost taj stenogram nije bio dostupan jugoslovenskim vlastima na suđenju Mihailoviću 1946. Njega je 60-tih godina iz arhiva u Vašingtonu doneo istoričar Jovan Marjanović, a gde se vidi da Mihailović nudi saradnju, da je želi, da traži  od Nemaca oružje kako bi se borio protiv partizana i obećava da ono neće biti okrenuto protiv Nemaca čak i ako bi mu borba protiv njih bila nametnuta – rekao je Bešlin.

On je dodao i da to što Nemci ne pristaju na saradnju u tom trenutku je što nisu dovoljno verovali Mihailoviću i što su očekivali od njega da stupi direktno u kvislinški i podanički odnos na način na koji je to bio Milan Nedić.

-  Mihailović je na to rekao da ne može biti u Nedićevoj poziciji, jer mora da ima dvojstvo. Naposletku ceo pokret završava u okviru Srpskog udarnog korpusa SUK-a koji je zajedno sa snagama Vermarhta ratovao protiv nadirućih snaga Crvene armije i Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije, tako da je kolaboracija četničkog pokreta nepobitna u tom smislu i o tome govori stotine dokumenata – istakao je Bešlin i dodao da to što je četničkog vođu 1946. američki predsednik odlikovao, nije imalo veze sa ratnim dešavanjima, čak toliko ni sa spašavanjem američkih pilota, već sa hladnoratovskom dinamikom u tom trenutku, jer je Tito bio najudarniji sovjetski satelit, koji je iste godine srušio dva američka aviona. 

- Tako da je to bio politički odgovor, nema nikakve veze sa istorijskom interpretacijom – ukazao je Bešlin.

Podeljenost društva

Prema mišljenju Bešlina dobro je da je jedno društvo podeljeno i da se mišljenja razlikuju, ali je ukazao da se ipak moraju poštovati činjenice.

- Društvo je pluralno, istoriografija ima svoje interpretacije, ona ima svoj metod, koji je vrlo jasan. Problem je što istoričari zanemaruju ono što je istorijski metod – na osnovu dokumentarne građe, arhivskog materijala tek možemo da konstituišemo činjenice i da na osnovu toga, kada to prođe, određenu istorijsku kritiku mi tek onda možemo da imamo autentičnu istorijsku interpretaciju. Nažalost, to vrlo često nije tako, i vrlo često interpretacija ne proizlazi iz činjenica. Ne mislim da je loše što smo podeljeni, jer je podela znak da je jedno društvo pluralno, a pluralnost je, što se mene tiče, dobrodošla. Loše je samo kada se ne barata činjenicama i kada se istoriografija ne drži svojih metoda i principa – smatra Bešlin.

Druga strana

Bešlin navodi i da antifašizam i komunizam u svetu nisu identični pojmovi i da je postojao i antifašizam koji nije bio komunistički.

- U Jugoslaviji je situacija bila specifična. Komunistička partija Jugoslavije jeste bila dominantni istorijski subjekt koji je pokrenuo antifašističku borbu i da su je oni sve vreme vodili i da je to pokret koji je izašao kao pobednički u Jugoslaviji – kazao je Bešlin.

Kada se govori o žrtvama, ukazao je Bešlin, jer se vrlo često provlači teza da partizanima nije bilo stalo do žrtava, četnici su tokom rata, i ne samo oni, nego i nedićevci i ljotićevci, imali retoriku koja je glasila da se u kolaboraciju ulazi da bi se sačuvala "biološka supstanca", da bi se narod, ljudi sačuvali od pogibije.

- Što je naravno bio veliki cinizam. Jer kada pogledate zločine nad civilima koje je četnički pokret načinio u okupiranoj Srbiji posebno od 1942. do 1944. najmarkatniji primeri tog su da je za samo jednu noć zaklano 67 seljaka, civila u Vraniću kod Beograda, od kojih je najmlađa žrtva bila beba u kolevci  od pet meseci, ta kolevka je dugo bila muzejski eksponat, do sela Drugovac kod Smedereva gde su 1944. četnici zaklali 72 ljudi i to nakon Mihailovićeve kritike lokalnim komandantima zbog neaktivnosti. Da ne pričamo o zločinima koji taj pokret čini nad muslimanskim stanovništvom u Sandžaku, i gde postoje na stotine izveštaja koje su komandanti sa terena slali Draži Mihailoviću gde se govori o hiljadama ubijenih – rekao je Bešlin.

Revizionizam

Bešlin je naveo i da može da se složi da svaka generacija piše svoju istoriju.

- Naučni revizionizam je normalan u istoriografiji, ali ovde govorimo o jednoj vrsti nelegitimnog revizionizma, revizionizma koji ima ideološko- političku pozadinu, tako da tu treba praviti jasnu razliku između te dve vrste revizionizna. Između onoga što je kritičko preispitivanje na osnovu metodoloških principa zanata istoričara i onoga što je politička i ideološka upotreba prošlosti – kazao je Bešlin.

On je precizirao da pre svega revizija prošlosti podrazumeva naučna preispitivanja.

- Kod nas kada je u pitanju II svetski rat, 20-ti vek i jugoslovenska istorija reč je o revizionizmu koji je bio ideološko-politički motivisan. Nakon sloma socijalizma krajem 80-tih 20-tog veka u čitavoj Evropi, pa i u Jugoslaviji, dominantna ideološka matrica je u svim istočnoevropskim društvima postao nacionalizam. Nacionalizam je na političkim osnovama hteo da preispita, da izvrši revizionizam prošlosti, da bi čitav onaj predhodni period, znači socijalistički, pokazao kao potpuno nelegitiman – istakao je Bešlin.  

Kako kaže, istorija II svetskog rata je poznata, dokumenti četničkog pokreta su zarobljeni sa Mihailovićem. Četnička arhiva se danas nalazi u Belim vodama u Vojno-istorijskom arhivu i ona je kompatibilna sa nemačkim, američkim, sovjetskim, britanskim dokumentima.

-  Na osnovu tog materijala  može da se vidi da revizija koja je kod nas bila prisutna devedesetih i 2000-tih pre svega ideološki motivisana i da nije donela ništa novo, osim što je poznate činjenice i stare dokumente stavila u novi ideološki kontekst, a to je bio nacionalizam kao nova vladajuća ideologija – ocenio je Bešlin.

Bešlin je izneo sumnju u teoriju da je II svetski rat u Jugoslaviji bio građanski. Kako je kazao, on je imao i elemente građanskog rata, ali se postavlja pitanje ima li građanskog rata uz prisustvo stranih trupa, gde se jedna od strana stavila u službu okupatora. 

Rehabilitacija

Zakon o rehabilitaciji je vrlo sporan, smatra Bešlin, navodeći da se rehabilituju i osobe kojima nije suđeno, navodeći primer kneza Pavla Karađorđevića. 

Komentarišući skup podrške Milanu Nediću održanom u Beogradu, Bešlin je rekao da se postavlja pitanje da li su okupljeni marginalni ili imaju podršku nekih dominantnijih tokova u društvu.

(BILSV, 13.05.2018)



Izjave | Četvrtak, 22. 06. 2023. | Komentara: 0

Šućurović: Vojvodina decenijama zanemarena, budžeti i rebalansi su Dani mrmota

Poslanička grupa „Vojvođanski front – Liga socijaldemokrata Vojvodine, Vojvođanska partija“ u Skupštini AP Vojvodine neće podržati rebalans budžeta AP Vojvodine, izjavio je predsednik ove poslaničke grupe Saša Šućurović. On je istakao da ga rebalans vojvođanskog budžeta asocira na film Harolda Ramisa „Dani mrmota“. 
Izjave | Nedelja, 28. 05. 2023. | Komentara: 0

Kostreš: Vučević na čelu SNS-a - Vučić posle Vučića

Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine - VOJVOĐANI Bojan Kostreš ocenio je da izbor nekadašnjeg gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića za predsednika Srpske napredne stranke (SNS) zapravo može da se sažme u rečenicu „Vučić posle Vučića“.
Izjave | Subota, 20. 05. 2023. | Komentara: 0

Kostreš: U LSV nema konfuzije, vreme je za mlađe ljude

Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Bojan Kostreš izjavio je da u stranci nema konfuzije posle odlaska višegodišnjeg lidera.



ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook