Radaković: Većina samo deklarativno za decentralizaciju

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Iz medija | Petak, 02. 12. 2011. | Komentara: 0

Radaković: Većina samo deklarativno za decentralizaciju

BEOGRAD – Samo 20 lokalnih samouprava odgovorilo je na anketu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu o aspektima decentralizacije, a da je i među njima veliki broj onih koji su na te odgovore samo uludo potrošili vreme, istakao je državni sekretar u tom ministarstvu Duško Radaković.

Duško Radaković

U intervjuu za “DENovine” koje izdaje Nacionalna koalicija za decentralizaciju, Radaković kaže da među onima koji su se izjasnili u aketi ima i veoma promišljenih odgovora, navodeći kao primer grad Novi Sad koji je uradio jednu ozbiljnu analizu i dao jedan ozbiljan predlog, dok se zaključci mnogih mogu svesti na svega par rečenica
– Mislim da je pitanje decentralizacije i regionalizacije jedno sveobuhvatno političko pitanje koje zahteva puno više razgovora, ne samo na lokalnom, nego i na centralnom nivou, i u tom smislu mislim da nas kao državu i kao društvo i kao građane očekuje puno posla. Kada je reč o našim kolegama iz ministarstava, kojima smo uputili sličan dopis, odgovori su zanimljivi u tom smislu što pokazuje da, kada ste ministar, razmišljate na jedan način, a popodne, ili kada se bavite svojom političkom partijom, na sasvim drugačiji način, što je potpuno apsurdno. Meni je, na primer, bilo zanimljivo da je Ministarstvo za NIP (koje po mom mišljenju nije ni trebalo osnivati jer su to sve stvari koje mogu da rade lokalne samouprave), reklo da ne postoje uslovi za decentralizaciju posla. Mislim da su i sva druga ministarstva manje-više (sem Ministarstva trgovine koje je reklo da inspekcija delimično može da se spusti na lokalni nivo), rekla da ne postoje mogućnosti da se neke stvari spuste na niži nivo. I to je jasan pokazatelj da, kada ste član političke partije i kada se bavite predizbornom kampanjom, onda su vam puna usta decentralizacije i regionalizacije, a kada ste ministar i treba nešto konkretno da uradite, onda, naravno da ne želite da ispustite deo ingerencija.

Kada mislite da će i država i lokalne samouprave ovim pitanjem početi da se intenzivnije bave?
- Siguran sam da se u ovom sazivu ni Parlament ni Vlada neće baviti tim pitanjem zato što nekoliko meseci pred izbore to nisu stvari kojima treba da se bavi. Ali mislim takođe da se nakon izbora, nova vlada i novi parlament moraju puno više pozabaviti ovim pitanjem zbog toga što je pitanje i decentralizacije i regionalizacije, odnosno teritorijalne organizacije Republike Srbije veoma bitno. Na žalost, Ustav iz 2006. nas mnogo ograničava u tome. Tek onda kada budemo krenuli da razgovaramo o promeni Ustava Srbije, mislim da će se onda i pitanje teritorijalne organizacije, decentralizacije i regionalizacije otvoriti kao političko pitanje. A to je pitanje budućnosti Srbije, ne samo u narednih pet ili deset godina. Mislim da ćemo mi kao političari biti odgovorni prema građanima da napravimo bolju organizaciju države i donesemo ustav sa kojim ćemo sigurno moći da uđemo u Evropsku uniju.

Na skupu KNSD pomenute su i narodne inicijative i činjenica da se pojavilo više njih, a da ni na jednu, praktično, nije stigao odgovor. Zbog čega?
 
- Ovde je jako bitno reći da mi kao Ministarstvo imamo predložen novi Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi u smislu da želimo da građanima omogućimo da preko njih efikasnije i brže da rešavaju neke svoje probleme. S druge strane, u ovom slučaju nije pitanje tih nekoliko inicijativa, već činjenice da bi one morale da dovedu do promene teritorijalne organizacije Republike Srbije. Mi prosto nemamo politički konsenzus oko svega toga. Mi, na primer, nismo mogli da se dogovorimo u vezi Zakona o državnoj izbornoj komisiji. Naše Ministarstvo je pre godinu i po dana predložilo novi Zakon o lokalnim izborima, gde opet nije mogao da se postigne politički konsenzus. Znači, u vezi nekih stvari oko kojih ne može da se postigne politički konsenzus, ne može da bude ni odgovora u tom smislu. Dakle, nije sporno da jedna ili dve opštine budu gradovi ili da neka lokalna zajednica postane opština, nego je reč o tome da je to mnogo kompleksnije i obuhvatnije pitanje. To je jedno političko pitanje ne samo za političku elitu nego i za sve nas, kao građane i lokalne samouprave i prvo moramo da krenemo od Ustava. Kada budemo krenuli od Ustava, onda ćemo se baviti i drugim stvarima

(BILSV, 02. 12. 2011.)




Iz medija | Ponedeljak, 18. 03. 2024. | Komentara: 0

Čisti izborni uslovi su odlika normalne, pristojne, demokratske zemlje

Čisti izborni uslovi, po mom mišljenju, nisu ni mesto ni predmet cenjkanja, jer se tu ne govori o političkom programu ili ideji da li Srbija treba da ide malo više levo ili desno i da li porez treba da bude manji ili veći. 
Iz medija | Utorak, 05. 12. 2023. | Komentara: 0

Vreme je da se probudimo i pokrenemo Vojvodinu

Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani Bojan Kostreš kaže da na pokrajinskim izborima očekuje da se čuje glas Vojvodine i Vojvođana. U intervjuu za „Politiku“ prvi na listi „Vojvođani – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani, Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara, Zajedno za Vojvodinu – Bojan Kostreš“ navodi da većina partija i koalicija koje učestvuju na pokrajinskim izborima nije našla za shodno čak ni da reč Vojvodina stavi u naziv svoje liste i ističe da to dovoljno govori o njihovom odnosu prema pokrajini.
Iz medija | Četvrtak, 23. 11. 2023. | Komentara: 0

Vojvodina je evropski motor Srbije

Ubrzani razvoj Vojvodine je zasigurno kraći put Srbije u Evropsku uniju. Vojvodina je za nas pokrajina kojoj je tolerancija drugo ime. Multietnička i multikulturalna Vojvodina primer je sklada kakav mora da postoji. Zato je važno da se ono što se u Vojvodini proizvede i pošalje prema Srbiji, u budžet Srbije, podeli na ravne časti. Samo decentrazovane države mogu brže napredovati, rekao je predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš u intervjuu za Novi magazin.



ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook