NOVI SAD – Pokrajinski sekretar za kulturu i javno informisanje Slaviša Grujić danas je svečano otvorio laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Arhiva Vojvodine, istakavši tom prilikom da je zadovoljstvo postignutim još potpunije, pošto je laboratorija plod dobre saradnje Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje i republičkog Ministarstva za kulturu i informisanje u prepoznavanju i realizaciji ove investicije.
– Arhiv Vojvodine danas je zvanično otvorio prvu modernu laboratoriju, gde će se raditi veliki i odgovoran posao na sređivanju arhivske građe, ali ne samo za potrebe ovog Arhiva, već i svih onih kojima takve usluge trebaju – rekao je Grujić i dodao da je to posao velik i težak, jer „obolelu“ arhivsku građu treba „lečiti“ jer tako čuvamo i našu istoriju, koja je zalog za našu budućnost.
– Činjenica je da smo godinama čekali da se laboratorija opremi, ali je došao i taj trenutak, pa sa ponosom možemo reći da vojvođanski Arhiv ima najsavremeniju laboratoriju koja odgovara najvišim standardima struke. To je dobra vest ne samo za nas, već i za brojne druge stručnjake, koji će učestvovati u njenom radu. Kupovina laboratorije za konzervaciju i restauraciju arhivske građe bio je prvi korak, a sada se treba pobrinuti o repromaterijalu, usavršavanju kadrova, kontinuiranom radu i svemu onome, što treba činiti da se ovaj posao radi kako treba. Arhiv Vojvodine kupovinom ove laboratorije nije završio sa projektima, oni ga tek čekaju, a to je promena električne instalacije i sređivanje protivpožarne zaštite, koja je više nego neophodna u ovoj zgradi – istakao je Grujić.
Prema rečima direktora Branimira Andrića, Arhiv Vojvodine je od početka svog rada, a u protekle dve godine posebno, zajedno sa osnivačem - Pokrajinskim sekretarijatom za kulturu i javno informisanje, uložio veliki napor za kupovinu moderne laboratorije za konzervaciju i restauraciju arhivske građe. Rekonstrukcijom postojećeg prostora i nabavkom najsavremenije opreme stvoreni su uslovi za kontinuirano izvođenje tretmana na oštećenoj i „oboleloj“ arhivskoj građi, sa ciljem njenog očuvanja od daljeg propadanja. Najstariji sačuvani dokument u Arhivu, prema rečima Andrića, po najnovijim istraživanjima stručnjaka ne datira iz 1565. godine, već iz 1558. godine i zato rad na ovakvim dokumentima zahteva i postojanje laboratorije, koja će ga sačuvati od daljeg propadanja.
Arhiv Vojvodine danas čuva blizu 9.000 metara arhivske građe, na latinskom, nemačkom, mađarskom, crkvenoslovenskom, slavenosrpskom i srpskom jeziku, smeštene u preko pet stotina fondova i zbirki. Arhiv je započeo proces digitalizacije arhivske građe, što je takođe vid njene zaštite.
(BILSV, 07. 04. 2015)