Ko seče i zatrpava smećem Frušku goru?

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Događaji | Subota, 10. 03. 2018. | Komentara: 0

Ko seče i zatrpava smećem Frušku goru?

BEOGRAD – Narodna poslanica Lige socijaldemorkata Vojvodine Nada Lazić zatražila je informacije povodom pojačane seče šume u Fruškoj gori i izletišta koja su zatrpana smećem. Kako je navela u svom poslaničkom pitanju upućenom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu zaštite životne sredine, članovi planinarskih društava koji često planinare, odnosno šetaju Fruškom gorom obratili su joj se i ukazali da se seča drveća u Nacionalnom parku Fruška gora iz godine u godinu sve više povećava, a da se uglavnom seku autohtone vrste kao što su lipa, hrast, bukva.

LSV

Umesto šume - livada

- Jedna od planinarskih staza, koja je deo evropskog pešačkog puta, do te mere je isečena i devastirana da uskoro neće ni ličiti na pravu stazu. Ja sam donela fotografije koje su nam oni poslali da se vidi kako izgleda ta seča. Prema njihovim informacijama, ta seča se obavlja na taj način što se seku stabla zdrava praktično, ona autohtona kao što su lipa, hrast, bukva iako se tvrdi da je seča i često se čuje izraz – sanitarna seča, da se seku neka loša stabla. Ovde sa fotografija se vidi da su to potpuno zdrava i u punoj snazi stabla – navela je Lazićeva pokazujući fotografije.

Kako je dodala, planinari ističu da na mestu posečenih stabala nova nisu ni nikla, niti su zasađena. Na nekim mestima je rađena tzv. gola seča, odnosno napravljene su livade.

- Ako se zna da hrastu treba recimo 40 godina da dostigne punu krošnju, postavlja se pitanje kada će se ova šuma obnoviti. Po definiciji, moram da podsetim, nacionalni parkovi su zaštićena oblast međunarodnog udruženja za zaštitu prirode druge kategorije i Nacionalni park Fruška gora to unapređenje, zapravo preduzeće koje vodi NP, pod tim unapređenjem, očigledno, podrazumeva seču, a ne čuvanje i očuvanje ovog nacionalnog parka. U Nacionalnom parku Fruška gora postoji oko 50 hiljada zaštićenih biljnih vrsta i postavlja se pitanje kakva je uopšte sudbina Nacionalnog parka Fruška gora – navela je Nada Lazić.

Izletišta se guše u smeću

Ukazala je i da nijedno radilište, odnosno mesto na kome se obavlja seča, nije ni obeleženo tablom, niti je stavljeno obaveštenje ko seče, u čije ime seče, odnosno po čijem odobrenju se seče, koje se količine seku i koje vrste. Takođe, nema uvida ni kako se postupa sa privatnim vlasnicima, odnosno sa privatnim šumama. Kako je pojasnila, na Fruškoj gori preko pet hiljada hektara je vraćeno Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a postoje delovi šume koji su vlasništvo opština i postavlja se pitanje na koji način se kontroliše seča u tim delovima.

Planinari su ukazali i da se na fruškogorskim izletištima, kao što su Iriški venac, kod spomenika „Sloboda“, Crni čot, Zmajevac i Brankovac nalaze velike količine smeća, odnosno ne odnosi se redovno smeće sa ovih izletišta, a postoje i mala smetlišta duž grebenskog puta.

- Postavljam pitanje Ministarstvu za zaštitu životne sredine i Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva: Prvo, zašto se dozvoljava ovakav obim seče u Nacionalnom parku Fruška gora i po čijem odobrenju se ono obavlja? Neprihvatljiva je teza da to mora da ima tretman kao i svaka druga šuma, jer Nacionalni park mora da sačuva svako stablo ili bar da obnovi na adekvatan način onaj deo koji je posečen. Zatim, drugo pitanje je zašto nijedna lokacija nije obeležena i ne postoje informativne table, zašto se tako radi i ko vrši seču? Treće pitanje – da li je inspekcija kontrolisala ovu seču i koji su nalazi inspekcije sa terena? – nabrojala je poslanica LSV i nastavila:
- Zatim, pitanje – koji su planovi za pošumljavanje posečenih lokacija, jer svedoci smo da se te lokacije ne obnavljaju na organizovan način, a pogotovo ako se uzme u obzir da je preduzeće Nacionalni park Fruška gora za ovu godinu predvidelo 135 miliona dinara za seču, a samo šest miliona dinara za podizanje novih zasada? Konačno, pitanje – zašto su izletišta zatrpana smećem i čija je nadležnost za njihovo uklanjanje?

(BILSV, 10.03.2018)



Događaji | Četvrtak, 07. 12. 2017. | Komentara: 0

O planu za stopiranje egzodusa stanovnika i visokim putarinama

Ako se na jednom od najeminentnijih sajtova za traženje posla nalaze podaci da  je od 1681 slobodnog radnog mesta 1100 u Beogradu, kako vlast misli da se bavi decentralizacijom i pronalaženjem mogućnosti za razvoj malih mesta, malih preduzetnika, osnaživanjem poljoprivrednih domaćinstava? – pitala je narodna poslanica Lige socijaldemokrata Vojvodine Olena Papuga ministara za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Zorana Đorđevića.
Događaji | Utorak, 05. 12. 2017. | Komentara: 0

Čanak u Gruziji o evropskim integracijama Srbije

Predsednik Odbora za evropske integracije Nenad Čanak sastao se danas sa predsednicom Odbora za evropske integracije Parlamenta Gruzije Tamar Kulordavom. Razgovarali su o problemima koje obe države imaju i o poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta obeju država.
Događaji | Petak, 01. 12. 2017. | Komentara: 0

Glavni akteri ratova nisu odgovarali

Trijumf rijalitija kao životnog koncepta je ovo čemu svedočimo, jer kako drugačije protumačiti pompezno trovanje u Haškom tribunalu i to na dan završetka njegovoga rada, izjavio je u jutarnjem programu televizije Pink lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak Kako je kazao, to je pokušaj jedne traljave postavke pseudogrčke tragedije u haškoj sudnici.



ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook