NOVI SAD – Republički i pokrajinski poslanici Lige socijaldemokrata Vojvodine Olena Papuga i Aleksandar Marton uputili su juče dopis ministru prosvete Srđanu Verbiću i pokrajinskom sekretaru za obrazovanje Mihalju Njilašu kojim traže da se u što kraćem roku u vojvođanske osnovne škole uvede izučavanje jezika društvene sredine. Aleksandar Marton izjavio je danas da oni traže da se ovaj jezik uvede, za početak, kao ogledni predmet.



Jezik društvene sredine rušio sve barijere

Povodom sutrašnjeg obeležavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika, na konferenciji za medije Aleksandar Marton je podsetio da je pre pet meseci Odbor za obrazovanje Skupštine AP Vojvodine usvojio zaključak kojim se sugerisalo Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice da se izučavanje jezika društvene sredine uvede kao ogledni predmet za osnovce širom Vojvodine. Međutim, kako je rekao, od tada se nije ništa pomerilo sa mrtve tačke, pa su Papuga i on bili primorani da se i ovim putem obrate ministarstvu i sekretarijatu.

- LSV će u ovoj borbi istrajati, pratićemo aktivnosti ministarstva i sekretarijata i očekivati brza rešenja. Tražićemo odgovore, ne bude li tih rešenja. Ova priča je lako rešiva i problematika uvođenja jezika društvene sredine, za početak kao ogledno, u nastavu nije nešto što je izmišljanje tople vode. Lokalna samouprava u Subotici godinama je tražila da se u nekoliko osnovnih škola uvede izučavanje ovog jezika i Ministarstvo je 2012. godine dalo zeleno svetlo za to. Znači, imamo način na koji se ovaj problem može rešiti i tim putem treba ići – zaključio je pokrajinski poslanik LSV.

Istakao je da je jezik društvene sredine izučavan u vojvođanskim osnovnim školama sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, što se, kako je ocenio, pokazalo kao izuzetno dobro, jer su tada rušene sve barijere među našim mladim sugrađanima.

- Mlad Srbin je učio o kulturi i jeziku njegovog komšije Mađara, Slovaka ili Rumuna.
Nažalost, tada su nastupile i devedesete godine. Suživot, tolerancija su ustupile mesto netoleranciji i nacionalizmu. Jezik društvene sredine je devedesetih godina prestao da se izučava u osnovnim školama u APV – dodao je Marton i podsetio da je AP Vojvodina multietnička, multukonfesionalna, multikulturna ali i višejezična regija, te da je potrebno poštovati Ustav i zakone Republike Srbije koji regulišu pitanje upotrebe jezika.

Papuga: Maternji jezik je jezik porodice

Narodna poslanica LSV Olena Papuga je na srpskom i rusinskom jeziku ukazala da je nekada bilingvalnost, barem na teritoriji Vojvodine, bila normalna stvar i da su građani i građanke govorili po dva ili tri jezika.

Papuga je istakla i da jezik društvene sredine nije služio samo za sporazumevanje,
već i za međusobno poznavanje svojih komšija, različitih kultura koje se prožimaju kroz Vojvodinu.

Ona je naglasila i da je njegovo izučavanje bilo u vreme pune autonomije Vojvodine, a da je, nakon što je devedesetih ukinut, nastalo međusobno nerazumevanje i nepoznavanje. To je, kako je rekla, dovelo do toga da deca rođena nakon 1990. ne poznaju ni jezik, ni kulturu svog komšije, a čak im to i smeta, pa u multinacionalnim sredinama dolazi do netolerancije, što u Vojvodini nikada ranije nije bilo.

- LSV se na više načina zalagala za uvođenje jezika društvene sredine, a i mi, narodni poslanici, smo se u svim svojim mandatima svih ovih godina trudili da tu svoju multijezičnost i multinacionalnost prožmemo kroz svoje amandmane i kroz raznorazne zakone koje se ne tiču samo obrazovanja i vaspitanja nego i nekih drugih oblasti. Borili smo se i za drugačiji tretman jezika nacionalnih zajednica u zakonima o obrazovanju – kazala je Olena Papuga.  

Kako je pojasnila, jezik nacionalne zajednice je postao treći izborni predmet koji se ocenjuje, ali ta ocena ne ulazi u prosek. Dodala je da će se poslanici LSV i dalje zalagati za to da se i ova ocena uvrsti u prosek.

Jezici nacionalnih zajednica do 1991. bili bogatstvo

Pored Martona i Papuge, medijima su se obratili i funkcioneri LSV Jan Litavski, na slovačkom, Tibor Vaš, na mađarskom, Vladimir Kranjčević, hrvatskom i Krcun Kračun na rumunskom jeziku.  

Funkcioner LSV Jan Litavski je poruči da nema razloga da se odugovlači sa uvođenjem jezika društvene sredine u osnovne škole, jer dok je on postojao u obrazovnom sistemu, nije bilo slučajeva da mladi ljudi između sebe razgovaraju na engleskom jeziku. Prema njegovim rečima, do 1991. godine jezici nacionalnih zajednica su doživljavani kao bogatstvo i nije bilo incidenata zbog nerazumevanja.

- LSV je ponosna što se u AP Vojvodini čita, piše, razgovara na srpskom, mađarskom, rumunskom, rusinskom, slovačkom, hrvatskom jeziku i mnogim drugim jezicima. Mi smatramo da je dužnost svakog građanina i građanke da svakog dana tokom čitave godine to bogatstvo jezika i kulture neguje i čuva. Kao što brinemo o čuvanju srpskog jezika i tradicije, jednako je važno da negujemo jezike nacionalnih zajednica koji žive na teirtoriji Vojvodine, jer je upravo kultura i raznovrnost ono što Vojvodinu čini posebnom i specifičnom – napomenuo je Litavski.

Omogućiti izradu dokumenata na svim jezicima širom Vojvodine

Funkcioner Lige socijaldemokrata Vojvodine Tibor Vaš kazao je da ligaši o značaju maternjeg jezika govore svakog dana, a ne samo 21. februara. On je ukazao i da se prilikom službene upotrebe i izdavanja ličnih dokumenata na maternjem jeziku često nailazi na barijere, pa je apelovao na sve građane i građanke da iskoriste to svoje pravo. Vaš je istakao i da republički organi moraju da omoguće da se u svakoj policijskoj upravi na teritoriji Vojvodine mora omogućiti da se dokumenta mogu izdati na svim jezicima koji su u službenoj upotrebi u Pokrajini.

Odgovarajući na pitanja novinara, on je naglasio i da je za očuvanje nacionalnog identiteta važno da sva deca koja su u mogućnosti, iskoriste pravo pohađanja svih predmeta na maternjem mađarskom jeziku. Kako je rekao, postoji mreža osnovnih škola u Vojvodini koja to omogućava, a granica za otvaranje odeljenja koje će moći nastavu iz svih predmeta da sluša na svom maternjem jeziku je pet učenika.

Krcun Kračun je podržao uvođenja jezika društvene sredine u osnovne škole, dok je Vladimir Kranjčević podsetio da je LSV, nakon višegodišnje borbe, uspela da izdejstvuje da udžbenici za sve učenike koji nastavu pohađaju na nekom od jezika nacionalnih zajednica stignu pred početak školske godine.