Zašto fizička lica više ne mogu da licitiraju?

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Događaji | Ponedeljak, 28. 12. 2015. | Komentara: 0

Zašto fizička lica više ne mogu da licitiraju?

BEOGRAD – Mogućnost prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta paorima kao koncept nije loša ideja, ali postoji nekoliko problema po ovom pitanju, zbog čega pokrajinska administracija smatra da bi tu mogućnost trebalo brisati iz zakona, ukazao je danas pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Branislav Bogaroški.

LSV

Tokom rasprave o Predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu, Bogaroški je ponovio da kada se od ukupnog fonda državnog zemljišta odbije ono zemljište koje je namenjeno pravnim licima i ono predviđeno za restituciju, ostaje manje od pola ukupnog fonda zemljišta i to uglavnom onog koje do sada nije bilo atraktivno za poljoprivrednike - utrine i pašnjaci. Upozorio je i da mogućnost da lokalne samouprave prodaju državno zemljište domaćim poljoprivrednicima nije i obaveza, što stavlja pod znak pitanja iskrenu nameru predlagača da se ovako nešto desi.

Neregulisane obaveze

– Mislim da je smisao ovog zakona pre svega davanje 30 posto državnog zemljišta na 30 godina pravnim licima i da je to ono što je lajtmotiv. Sve ostalo u ovom zakonu, a ima i dobrih stvari, su ipak neka obrtna koja pokriva ovu generalnu ideju – rekao je Bogaroški.U replici ministarki poljoprivrede, Bogaroški je upozorio da ni “pored najdublje koncentracije” ne može da shvati vezu između pogona novih tehnologija i davanja državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup na 30 godina.
– Ono što ja mislim da niste dobro shvatili, to je da niko nema problem sa pravnim licima. Problem postoji što su fizička lica registrovana poljoprivredna gazdinstva koja su po usvojenoj strategiji iz 2014. godini označena kao osnova razvoja poljoprivrede Republike Srbije, isključena iz mogućnosti da za ono najkvalitetnije zemljište licitiraju kao što su to mogli do sada. Znači, to je suština problema koju vidi pokrajinska skupština zbog koje smo danas ovde ne raspravi i zbog koga smo podneli i branimo svoje amandmane – poručio je Bogaroški.  Govoreći o istom amandmanu, poslanik LSV Đorđe Stojšić je ukazao da je državno poljoprivredno zemljište izuzetno važan resurs te da ne treba da se otuđuje i da se prodaje, već da bi svrsishodnije bilo da se organizuje fond kojim bi Republika Srbija kroz hartije od vrednosti, što je praksa u svetu, mogla da dođe do sredstava u vrednosti od više milijardi evra.
– Samo za čišćenje kanala DTD vam je potrebno oko milijardu evra, da ne pričam sad o nekim drugim ulaganjima u poljoprivredu. Imamo kanalski sistem koji je najveći u Evropi i najzapušteniji u Evropi. Državno zemljište se neće proizvoditi kao što kaže engleska poslovica “kupujte zemlju, ona se više ne proizvodi“. Ako to znaju svi uspešni privrednici ove zemlje, ne znam zašto se Republika Srbija odriče takvog reursa – zapitao je Stojšić. 
 
Prekratak rok otplate

Govoreći o rokovima za prodaju poljoprivrednog zemljišta Stojšić je upozorio da je zakonom predviđeni rok od pret godina prekratak.
– Nije dobro da poljoprivrednike nazivamo šačicom koja se, eto, skupila i pod nečijem je političkim uticajem, jer mislim da su oni ljudi u vrlo teškoj situaciji. Ne samo da su ostali bez subvencija, cena mesa je loša. Ja dolazim iz Srema i možete da pitate stočare koja je cena svinja i šta oni o tome misle – istakao je Stojšić. Upozorio je i da je u Srbiji još uvek dozvoljen uvoz mesa iz inostranstva koje se hrani GM hranom, što je dplo jeftinije.
– Naravno, poljoprivrednici iz Zapadne Evrope imaju pristup evropskim fondovima i daleko su produktivniji, konkurentniji itd. i mislim da ukoliko se ne ispune makar neki od zahteva da se definišu precizno uslovi kojima će se ograničti mogućnost da stranci mogu ovde da steknu poljoprivredno zemljište da ćemo imati veliki problem – naveo je poslanik LSV. 

Hoće li biti zemljišta na prodaju

Bogaroški je upozorio i da je Strategijom poljoprivrede i rarualnog razvoja Republike Srbije utvrđeno da se poljoprivredno zemljište u javnoj svojini ne može otuđivati, ali se koristi u postupcima kao što su davanje u zakup, davanje na korišćenje i drugo, dok  nova zakonska rešenja predstavljaju veliki zaokret u ranije proklamovanu politiku.
– Ono što je problem sa ovim rešenjima i o čemu je već bilo reči, jeste to što je ograničena maksimalna količina zemlje koju može prodati lokalna samouprava, ali nije određen minimum koji mora prodati. Tako da može da se desi da lokalna samouprava odluči da uopšte ne prodaje zemljište ili da proda svega par parcela ili da odluči da u jednoj katastarskoj opštini proda sve što ima, u drugoj katastarskoj opštini da ne proda ništa. Kada se to poveže sa uslovima za pravo preče kupovine, vidite da postoji mehanizam da određenu parcelu ciljano dodelite na prodaju, jer u startu znate ko je kupac te parcele – upozorio je Bogaroški.

(BILSV, 28. 12. 2015)
 






ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook