Otkriven spomenik Mihajlu Pupinu

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Događaji | Sreda, 09. 11. 2011. | Komentara: 0

Otkriven spomenik Mihajlu Pupinu

NOVI SAD - Spomenik velikom srpskom naučniku i pronalazaču Mihajlu Pupinu, otkriven je danas na platou kod raskrsnice Bulevara Mihajla Pupina i Ulice Modene. Spomenik, rad vajara Save Halugina, otkrili su predsednik Skupštine grada Aleksandar Jovanović, gradonačelnik Novog Sada Igor Pavličić i autor spomenika, a tokom svečanosti je održan i kulturni program u režiji đaka OŠ "Mihajlo Pupin" iz Veternika,

LSV dogadjaji

te učenika i učenica istoimene novosadske Srednje elektrotehničke škole.

Predsednik Skupštine grada Aleksandar Jovanović na svečanosti je istakao da je Novi Sad uvek težio da se oduži velikanima koji su ostavili trag u našem društvu, a da je "jedan od tih velikana svakako Mihajlo Pupin, naučnik, profesor Univerziteta Kolumbija, pronalazač i diplomata".

- Posledice njegovog rada i dela prostiru se širom sveta i on spada u onu grupu malobrojnih koji su iza sebe ostavili zaostavštinu čitavom ljudskom rodu - kazao je Jovanović.

On je istakao da je Pupin važnu ulogu i značaj pridavao znanju i učenju.

- Pupin je znanje shvatao kao svetlost koja osvetljava put kroz život i takvom shvatanju treba da se služe i mladi - zaključio je Jovanović.
Mihajlo Pupin rođen je u Idvor 1854. godine. Pored naučnog rada, iza sebe je ostavio mnoge pronalaske i patente. Bio je profesor na Univerzitetu Kolumbija, nosilac jugoslovenskog odlikovanja Beli orao Prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD-u. Bio je i jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik Srpskog narodnog saveza u Americi, član Američke akademije nauka, Srpske kraljevske akademije i počasni doktor čak 18 univerziteta. Dobitnik je mnogih naučnih nagrada, a među priznanjima nalazi se i jedno iz književne delatnosti: Pulicerova nagrada za autobiografsko delo "Od pašnjaka do naučenjaka". Tokom svog naučnog i eksperimetalnog rada, Pupin je dao značajne zaključke važne za polja višestruke telegrafije, bežične telegrafije i telefonije, potom rentgenologije, a ima i velikih zasluga za razvoj elektrotehnike. Takođe je zaslužan i za pronalazak takozvanih Pupinovih kalemova. Umro je u Njujorku 1935, gde je i sahranjen. Odluku o podizanju spomenika velikom srpskom naučniku donela je Skupštine grada 2007. godine.

(BILSV, 09.11.2011.)



Iz medija | Četvrtak, 03. 05. 2012. | Komentara: 0

Poslanici LSV uradili najviše za Vojvodinu

NOVI SAD - Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak izjavio je u video intervjuu da ne može biti autonomije ukoliko Vojvodina nema mogućnosti odlučivanja o svojim resursima, a naročito ukoliko nema svoje izvorne prihode.
Iz medija | Četvrtak, 03. 05. 2012. | Komentara: 0

Zrenjaninu treba borac

ZRENJANIN – Moj interes jeste da se u Zrenjaninu živi bolje i kvalitetnije, a ukoliko mi građanke i građani daju poverenje, potrudiću se da pomognem svom gradu, istakao je zamenik predsednika Lige socijaldemokrata Vojvodine i kandidat LSV za gradonačelnika Zrenjanina Bojan Kostreš.
Saopštenja | Četvrtak, 03. 05. 2012. | Komentara: 0

Dve decenije početka egzodusa iz Vojvodine

NOVI SAD – Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak danas je podsetio da se 6. maja navršava 20 godina od mitinga Srpske radikalne stranke u mestu Hrtkovci, gde su Šešeljevci pročitali spisak od 18 porodica koje se moraju iseliti iz tog mesta.



ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook