Vojvodina i Slavonija da više sarađuju

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Događaji | Ponedeljak, 01. 07. 2013. | Komentara: 0

Vojvodina i Slavonija da više sarađuju

NOVI SAD / Berlin – Potpredsednik Vlade AP Vojvodine i pokrajinski sekretar za kulturu i javno informisanje Slaviša Grujić čestitao je danas Hrvatskoj ulazak u Evropsku uniju i ocenio da je to prilika da se još poboljša saradnja Vojvodine i Slavonije.

LSV

II svetski rat i devedesete ostavili dubok trag

Grujić je na konferenciji nemačkog Kulturnog foruma u Berlinu, koja se organizuje povodom ulaska Hrvatske u EZ, rekao da su Vojvodina i Slavonija prostor kulturološke, etničke i jezičke istovetnosti ili sličnosti.

- Posmatrajući način života s obe strane reke (Dunava) vidimo ogromnu sličnost kroz nošnje, muziku, hranu, gradnju kuća. Mi govorimo dva jezika koja se veoma malo razlikuju. Između Slavonije i Vojvodine sličnost je u velikoj nacionalnoj, verskoj i jezičkoj raznorodnosti. Nas, Srbe i Hrvate u Vojvodini i Slavoniji povezuju i Mađari, Romi, Slovaci, Česi, Rusini, i to ukazuje na istovetnu konfiguraciju prostora nastalu sličnim istorijskim procesima, koji su oblikovali istorijski prostor Vojvodine i Slavonije.

I jedna i druga regija u istoriji predstavljale su objekat neprekidnih migracija, doseljavanja i odseljavanja ljudskih zajednica – istakao je Grujić.

On je dodao da su međunacionalni pogromi iz perioda Drugog svetskog rata i perioda devedesetih ostavili dubok trag i na području Slavonije.

U Vojvodini živi 47.000 Hrvata

- Nakon tog perioda ostao je razrušen grad Vukovar, mnogobrojna mesta i sela su takođe devastirani, a veliki broj ljudi je stradao ili otišao u izbeglištvo. Za ove događaje treba tražiti krivca u nacionalizmu koji je harao ovim područjima, na zločinačkoj politici tadašnjih državnika. Strašno je bilo pogledati Slavoniju tog perioda, srušenih kuća, napaćenog naroda, spaljenih crkava, uništenih institucija. Do dan danas međunarodni i nacionalni sudovi procesuiraju ratne zločince i sa pijetetom se obeležavaju mesta stradanja nevinih – ukazao je potpredsednik Vlade APV i dodao da trenutno obe strane ulažu veliki napor kako bi se ovaj deo naše prošlosti prevazišao i kako bi opet ovaj prostor postao prostor harmonije, tolerancije i razumevanja.

Slaviša Grujić je naveo da u Vojvodini, po popisu iz 2011. godine, živi 47.000 Hrvata, a na području dve istočne hrvatske županije (Osiječko-Baranjske i Vukovarsko-Srijemske) živi oko 70.000 Srba. Po njegovim rečima, Vojvodina i Slavonija treba da sarađuju na sličan način kao što Vojvodina već godinama sarađuje sa Istarskom županijom u Hrvatskoj.

Na konferenciji su govorili i ambasador Republike Hrvatske u Republici Nemačkoj dr Miro Kovač, Tamaš Szalai iz Pečuja i Renata Trischler iz Osijeka u Slavoniji. Upriličena je i izložba "Između Dunava i Jadrana - Hrvatske kulturne raznolikosti" autora Lenija Perenčevića, kustosa izložbe Centralnog muzeja Dunavskih Švaba u Ulmu.

(BILSV, 01.07.2013)



Odbori LSV | Subota, 09. 07. 2011. | Komentara: 0

Kikindski ligaši očistili deo grada

KIKINDA - U Kikindi je danas, i pored visoke dnevne temperature, održana još jedna u nizu akcija čišćenja grada u organizaciji Gradskog odbora LSV Kikinda. Današnja akcija pod nazivom "Vratimo osmeh gradu" održana je na teritoriji dela grada koji se naziva Baranda, a inicijativu su pokrenuli stanovnici Barande koji su se žalili na veoma loše stanje ovog dela grada.
Forum žena LSV | Četvrtak, 07. 07. 2011. | Komentara: 0

Saradnja političarki, sindikalki i žena iz NVO

NOVI SAD - Drugog dana seminara u organizaciji Sekcije žena Granskog sindikata hemije, nemetala, energetike i rudarstva "Nezavisnost", na temu "Ženski lobi " saradnja političarki, sindikalki i žena iz NVO" govorila je Ana Kandić, trenerica Centra za edukaciju Lige socijaldemokrata Vojvodine.
Izjave | Sreda, 06. 07. 2011. | Komentara: 0

Jerkov: Očekujemo podršku za izmene zakona o lustraciji

NOVI SAD - Liga socijaldemokrata Vojvodine novembra prošle godine dostavila je Skupštini Republike Srbije predlog za izmenu Zakona o odgovornosti za kršenje ljudskih prava (Zakona o lustraciji), kojim bi se važenje tog akta koji praktično nije ni zaživeo, sa 10 produžilo na 20 godina, ali do danas to nije stiglo na dnevni red parlamenta.



ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook