Decenija od kako je Vojvodina ušla u Evropu

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Iz medija | Nedelja, 25. 11. 2012. | Komentara: 1

Decenija od kako je Vojvodina ušla u Evropu

NOVI SAD – „Ovo je veliki dan za Vojvodinu, ali i za Srbiju i Crnu Goru, budući da je ovo međukorak koji može ubrzati i olakšati njihov ulazak u šire evrointegracije“.

LSV

Ovim je rečima tadašnji predsednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak prokomentarisao izveštaču Dnevnika odluku Generalne skupštine skupštine evropskih regija (AER), koja je 28. i 29. novembra 2002. godine zasedala u Napulju, da u svoje članstvo, mimo uobičajene procedure, primi AP Vojvodinu.

Proteklih deset godina obeležile su zaista krupne promene unutar granica zemlje koju je Čanak onomad predstavljao u Napulju. Evrointegracije država nastalih na prahu ondašnje SRJ – tada samo što nije i zvanično postala Srbija i Crna Gora – prolaze dug i trnovit put, a njegov kraj se i ne vidi u bliskoj budućnosti. Reforme i velike unutrašnje promene koje se očekuju od kandidata za članstvo u EU, sada predstoje i samoj Evropskoj uniji, pa i Skupštini evropskih regija.

- AER je trenutno  u procesu restrukturiranja i očekuje se da tokom naredne godine dobije novu organizacionu shemu, te da tako dobije novu snagu za okretanje novim trendovima – kaže za današnji Dnevnik pokrajinska poslanica Maja Sedlarević, u periodu od 2008. do 2012. članica Biroa, izvršnog organa Skupštine evropskih regija u kojem Vojvodina ima svog predstavnika još od 2004. godine.

Kao najveća regionalna asocijacija u Evropi, sa 250 članica iz 39 zemalja i 16 interregionalnih asocijacija, AER bi u budućnosti mogao da bude karika saradnje između regiona, svojih članica, i evropskih institucija, a za Vojvodinu bi on mogao da bude stabilan partner kad je reč o konkurisanju pred evropskim fondovima.

Do članstva u organizaciji formiranoj 1985. godine, Vojvodina je došla zahvaljujući lobiranju Istarske županije i njenog čelnika Ivana Jakovčića, u to vreme i potpredsednika AER-a. Naime, namera Istrijana, kako je to svojevremeno bilo objašnjeno potpisniku ovih redova, bila je da Vojvodina, baš kao svojevremeno i Istra u Hrvatskoj, ulaskom u jednu ovakvu međunarodnu organizaciju bude predvodnik evrointegracija u svojoj zemlji. Pre 10 godina, međutim, Savezna Republika Jugoslavija nije bila članica Saveta Evrope, a to je bio jedan od ključnih kriterijuma za članstvo u AER. No, i sama Istarska županije je u članstvo ušla mimo tog zahteva, pa je tako presedan radio u korist Vojvodine.

Skupština Vojvodine je na sednici 5. septembra 2002. godine podržala inicijativu da se Vojvodina priključi AER-u. I umesto da kao kandidat za članstvo neko vreme uživa status posmatrača, Vojvodina već u novembrau 2002. godine postaje punopravna članica.

- To je pre svega prijem u dobro društvo, a to što smo primljeni u redovno članstvo, iako dolazimo iz zemlje koja nije članica Saveta Evrope niti Evropske unije, govori samo o velikom poštovanju prema našoj pokrajini – ocenio je predsednik vojvođanske skupštine Nenad Čanak nakon što je napuljskom Kongresnom centru „Mostra d'Oltemare“ potpisao zvaničnu „pristupnicu“ Skupštini evropskih regija, nudeći time i moguće objašnjenje zašto je Vojvodini pri prijemu bilo progledano kroz prste.

Kada je reč o efektima članstva Vojvodine u AER, Maja Sedlarević voli da naglasi da efekti članstva u ma kojoj velikoj organizaciji nisu vidljivi golim okom. Te rezultate nije moguće svakodnevno meriti, to su dugotrajni procesi gde je na samim članicama da se potrude da za sebe što više izbore, naglašava naša sagovornica.

Misija AER je umrežavanje članica i podsticanje međuregionalne saradnje, a kroz tu saradnju podsticanje učenja na primerima dobre prakse i rad na zajedničkim projektima. Takvo opredeljenje pokazalo se u svim ovim godinama kao veoma korisno, kao i odluka da se AER više otvori ka saradnji s evropskim institucijama, navodi Maja Sedlarević.

Skupština evropskih regija je od osnivanja posvećena širenju principa decentralizacije i regionalizacije, ali dosta svojih programskih kapaciteta posvećuje mladima. Program Eurodisej, kojem je Vojvodina pristupila 2008, omogućio je mladima između 18 i 30 godina višemesečno stručno usavršavanje u inostranstvu i priliku za učenje jezika.

- Od pristupanja tom programu svake godine po petoro mladih iz Vojvodine dobije priliku za takvo usavršavanje u nekoj od regiona-članica AER. Verujem da će vremenom taj broj biti povećan, što pre svega zavisi od novca u budžetu, jer se u razmeni mladih traži kolika-tolika recipročnost – ne možete poslati u inostranstvo 20 mladih iz Vojvodine, a ugostiti, što znači pokriti troškove boravka, dvoje ili troje iz inostranstva – kaže Maja Sedlarević, navodeći da kroz tradicionalnu Letnju školu AER-a ta organizacija pruža podršku mladima koji žele da budu društveno aktivni.

Vojvodinu uskoro očekuje i početak implementacije strategije zapošljavanja mladih, nastalu kao rezultat saradnje eksperata iz četiri regiona koji do sada nisu strateški promišljali problematiku koja sve više opterećuje društva u Evropi, a uz finansijsku podršku Evropske komisije.

 U AER-u, inače, vlada pravilo, otkriva nam sagovornica, da od same regije zavisi koliko će uspešno iskoristiti mogućnosti koje nudi članstvo u toj organizaciji.

- Kada je u pitanju promovisanje decentralizacije i regionalizacije – navodi Maja Sedlarević – AER je vrlo raspoložen da pošalje svoje eksperte na konferenciju na tu temu ili da oni pruže dobre usluge prilikom izrade važnih dokumenata. Vojvodina je tu mogućnost obilato koristila, između ostalog i kroz organizovanje dve velike konferencije o regionalizmu. Granice delovanja organizacije, međutim, takve su da oni pomoć ne nude, već pružaju ako je zatražiš. Isto tako, imaju stav da ne žele da se aktivno uključuju u unutrašnjopolitičke rasprave neke države, iako lično smatram da bi to trebalo da čine, naročito u zemlji kao što je Srbija, koja je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

(BILSV, 25.11.2012)



Iz medija | Nedelja, 01. 08. 2021. | Komentara: 0

Čanak: Republika Srpska je politički nezdrava pojava

Poznato je da je Čanak jedan od rijetkih političara u Srbiji koji najveći zločin počinjen u Evropi nakon Drugog svjetskog rata naziva nejgovim pravim imenom i da se ne libi da to i javno kaže. Zbog toga je vrlo često u sukobu sa vladajućim političkim establišmentom u Srbiji, ali i onima koji podržavaju narativ kojeg servira vladajuća elita.
Iz medija | Subota, 31. 07. 2021. | Komentara: 0

Ne sme se poigravati nekim novim ratom

Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak nedavno je, učestvujući u emisiji „Ćirilica" naTV Hepi, povodom uvođenja zabrane negiranja genocida nad srebreničkim muslimanima i ostalih ratnih zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine, došao u sukob sa drugim učesnikom, novinarom Zoranom Ćirjakovićem, te napustio emisiju.
Iz medija | Četvrtak, 08. 07. 2021. | Komentara: 0

Niko ko je razuman neće provocirati slobodarsku Crnu Goru

Razlog da raširim komitsku zastavu koju sam dobio na poklon od Cetinjana, u jednoj televizijskoj emisiji u Srbiji, bio je vrlo jednostavan. To je zastava pod kojom su ljudi krenuli da brane svoja najdublja i najčišća ubjeđenja. Ja sam to uradio da podsjetim da Crna Gora postoji kao država i kao pojam koji ima mjesto u srcima ljudi do te mjere da su spremni bili da svjesno odu u smrt da bi je odbranili“, kaže u razgovoru za Dnevne novine lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak. 



ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook