Stojšić: Lov u mutnom i ribolovačke priče

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Izjave | Sreda, 19. 11. 2014. | Komentara: 0

Stojšić: Lov u mutnom i ribolovačke priče

BEOGRAD – Liga socijaldemokrata Vojvodine ima dva problema sa Predlogom zakona o finansiranju poljoprivredne proizvodnje i ako problematične odredbe ne budu izmenjene, njeni poslanici i poslanice neće podržati taj predlog, istakao je danas poslanik LSV Đorđe Stojšić. 

LSV

Tokom objedinjene rasprave o Predlogu zakona o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda i setu zakona iz oblasti poljoprivrede, među kojima je i Predlog zakona o finansiranju poljoprivredne proizvodnje, poslanik LSV je ukazao da su za Ligu problematični članovi 26. i 31. Predloga zakona, koji se tiču uvođenja zaloga na budućem rodu kao sredstvu za obezbeđenje pozajmice.

Neravnopravan odnos 

– U članu 26. piše da se stiče zakonsko založno pravo na svim poljoprivrednim proizvodima u svojini zalogodavca koje je zalogodavac proizveo na mestu proizvodnje, bez obzira na kulturu i sortu, u količini vrednosti dovoljnoj da se namire dospela potraživanja. Drugi član koji je po nama problematičan je član 31. gde se kaže „ako u postupku vansudske javne prodaje, zalogodavac pretrpi štetu zbog toga što je sproveden postupak prodaje za naplatu potraživanja tek onda on može da se obrati sudu i tuži“. Po nama to zalogodavca, koji je inače u teškoj finansijskoj poziciji, stavlja u neravnopravnan položaj u odnosu na one kojima se zalog daje. Mislim da je malo poljoprivrednika koji će moći da angažuju pravnu pomoć da bi oni dalje mogli tužiti te koji su ih potencionalno mogli prevariti – ukazao je Stojšić dodajući da zbog toga Liga neće glasati za navedni zakon ako se ti članovi ne promene.

Pred svake izbore paori slušaju isto...

Stojšić je u raspravi ukazao i da je pomalo paradoksalno da su dva ovakva zakona uobličena u zajednički predlog, s obzirom da im je jedino zajedničko lov u mutnom i ribolovačke priče. Kako je ukazao, pred svake izbore paori slušaju ribolovačke priče o tome kako je poljoprivreda naša velika šansa i kako će država da se pobrine da se stvore  bolji uslovi za bavljenje istom, dok se lovom u mutnom mogu nazvati priče o finansiranju poljoprivrede.
– Više decenija postoji potreba da se stvore uslovi kako bi se omogućilo finansiranje poljoprivredne proizvodnje koje zahteva velika kapitalna ulaganja i dug povraćaj na investicije. Postoje, naravno, rešenja u razvijenim kapitalističkim zemljama, i neka od njih su sprovedena i kod nas. Tiču se javnih skladišta i toga da vi već na početku godine možete da emitujete hartije od vrednosti ili da prodate ili kupite takozvane fjučerse i da onda zakucate cenu vaših proizvoda ne bi li bili u mogućnosti da ih isfinansirate – naveo je Stojšić. 
Upozorio je da su tokom proteklih decenija na poljopivredi nastale imperije, pre svega zahvaljujući čuvenim paritetima, gde su poljoprivrednici dobijali naftu, seme i đubrivo, a bili dužni da nakon žetve vrate određenu količinu poljoprivrednih proizvoda, iako su cene šest meseci posle žetve bile nekad i dvostruko više od onih u žetvi, što je dovelo do bogaćenja mnogih pojedinaca. 

Garantni fond za poljoprivredu

– Drago nam je da konačno država obraća pažnju na taj aspekt, naročito u situaciji gde poljoprivrednici i danas plaćaju izuzetno visoke kamate na kredite, od nekih 10 do 20 posto, iako je broj nenaplativih kredita izuzetno mali – rekao je Stojšić. Dodao je da je Liga i ranije predlagala različita rešenja i upitao zašto ne može da postoji nekakav garantni fond koji bi osiguravao kredite u poljoprivredi, kada već po tom modelu funkcioniše Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita. Upozorio je i na neiskorišćene potencijale državnog poljoprivrednog zemljišta. 
– Tih 400 do 500 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta bi moglo da se kolateralizuje, zatim da se izdaju hartije od vrednosti i da se na bazi toga prikupi nekih 500 miliona do milijardu evra, a zatim usmeri u finansiranje poljoprivrede. To su samo neki od naših predloga, ali do sada iz nekog razloga nismo nailazili na razumevanje – rekao je Stojšić i podsetio da su se u proteklom periodu ministri poljoprivrede menjali na svakih godinu dana iako je svima jasno da se situacija u toj oblasti ne može analizirati niti sagledati u periodu kraćem od pet ili deset godina, što poljoprivrednici dobro znaju.

Podrška ratifikaciji 

Stojšić je rekao i da će Liga socijaldemokrata Vojvodine glasati za ratifikaciju sporazuma koji se tiče regulisanja toka reke Save. Naveo je da je u Sremskoj Mitrovici tokom poplava bilo mnogo problema jer nije bilo koordinacije sa okolnim zemljama - Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom.
– Rečni tokovi ne poznaju granice, oni su proevropski nastrojeni i mislim da smo imali priliku da se na vrlo loš način uverimo šta može da se desi ukoliko nema saradnje između zemalja kroz koje, u ovom konkretnom slučaju Sava, protiče – naveo je poslanik LSV.

(BILSV, 19. 11. 2014)




Saopštenja | Nedelja, 10. 03. 2024. | Komentara: 0

LSV - VOJVOĐANI podržali inicijativu ProGlasa za slobodne i poštene izbore

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI podržavaju dokument „Dogovor za slobodne i poštene izbore“, koji je inicirala grupa nestranačkih javnih ličnosti okupljenih u inicijativi ProGlas.
Saopštenja | Subota, 09. 03. 2024. | Komentara: 0

Šapić krši Zakon o zabrani diskriminacije. Mora biti kažnjen zbog toga!

Izjava Aleksandra Šapića, donedavnog gradonačelnika Beograda i kandidata Srpske napredne stranke za istu funkciju na predstojećim izborima, da „Beogradu treba srpski gradonačelnik, srpska vlast i da je Beograd srpski grad“ klasičan je primer kršenja Zakona o zabrani diskriminacije.
Odbori LSV | Petak, 08. 03. 2024. | Komentara: 0

Gradska uprava Zrenjanina, na čelu sa načelnikom Nenadom Domjeskovim, opet krši zakon

Gradski odbor Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI Zrenjanin podneo je danas Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti žalbu protiv Gradske uprave grada Zrenjanina, jer pomenuti organ, čiji je načelnik Nenad Domjeskov, nije odgovorio na pitanje upućeno još 22. januara 2024. godine.



ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook