Stojšić: Završiti konačno proces privatizacije

 
 
Pokrenimo Vojvodinu
Izjave | Utorak, 29. 07. 2014. | Komentara: 0

Stojšić: Završiti konačno proces privatizacije

BEOGRAD - Liga socijaldemokrata Vojvodine podnela je više amandmana na tri zakona iz oblasti privrede i podrška tim aktima zavisiće od njihove sudbine, ukazao je danas narodni poslanik LSV Đorđe Stojšić.

stojsic

Tokom današnje rasprave o Predlogu zakona o privatizaciji, izmenama Zakona o stečaju i izmenama zakona o registraciji u Agenciji za privredne registre, Stojšić je podsetio da je privatizacija, kao nijedna druga tema u proteklih dvadeset i nešto godina, imala loš odijum u javnosti i da se proces privatizacije krivio uvek kada su se pojavljivali problemi u privredi. Podsetio je i da od samog početka tog procesa insistitucije i ljudi koji ga sprovode nisu imali podršku ostatka sistema, već aktivnu opstrukciju.

Politika odlučivala o privatizaciji
Stojšić je ukazao da se proces privatizacije nije odvijao na isti način u svim delovima zemlje, jer ga je uglavnom diktirala politika, zbog čega se na različite načine postupalo sa različitim preduzećima.
- Privatizovan je PIK Bečej, dok je PKB proglašen za nekakvo državno dobro od neviđenog značaja. „DDOR" je takođe prodat, dok je „Dunav osiguranje" ostalo državno. I u jednom i u drugom slučaju preduzeće koje je prodato je iz Vojvodine, a drugo je iz Beograda. „Jugoremedija" je prodata, dok je „Galenika" proglašena za lokomotivu razvoja i ostala u državnom vlasništvu. Zatim, prodata je „Vojvođanska banka" i „Panonska banka", dok je „Komercijalna banka", koja je takođe u Beogradu ostala u državnom vlasništvu - naveo je Stojšić. On je podsetio i da je država su preduzeća poput RTB Bora ili Zastave investirala stotine miliona evra i davala velike subvencije, a istovremeno je Matroz, kao jedini proizvođač celuloze i papira u bivšoj Jugoslaviji, pored Krškog, pušten u stečaj i država nikada ni dinara nije dala ne bi li pokušala da ga spase.
- Što se tiče Zakona o privatizaciji, Liga socijaldemokrata Vojvodine je dala nekoliko amandmana, koji se prevashodno odnose na raspodelu sredstava iz prihoda privatizacije, odnosno na to kako lokalne samouprave i AP Vojvodina dolaze do tih sredstava, što je izbačeno iz nacrta zakona - rekao je poslanik LSV.

Pljačka državnih preduzeća
Stojšić je ukazao da je proces privatizacije započet krajem osamdesetih godina, u bivšoj Jugoslaviji, kada su akcije podeljene nosiocima kapitala, odnosno zaposlenima u preduzećima. Međutim, proces je ubrzo zaustavljen od strane nacionalističkih elita u bivšim republikama. Tokom devedestih se privatizacija pretvorila u masovnu pljačku društvenih preduzeća, gde se kroz makaze cena i galopirajuću inflaciju izvlačila supstanca iz društvenih firmi, pošto su samo povlašćeni mogli sa njima da posluju i zahvaljujući tome steknu enormna bogatstva.

- Došle su i revalorizacije prethodno sprovedenih privatizacija jer je država shvatila da joj nedostaje sredstava da vodi ratove, pa je državni kapital ponovo uspostavljen u firmama koje su tada privatizovane. Neke su preživele i evo, na veliku sreću, i dan danas dobro posluju. Ali ih je bilo izuzetno malo - rekao je Stojšić navodeći kao primer „Hemofarm" i „Sintelon". Podsetio je i da se nakon 2000. u proces privatizacije krenulo veoma smelo, i da je period vlade Zorana Đinđića verovatno jedini period kada je privatizacija sprovođena sistemski na pravi način, jer je cilj bio da se proizvede privredni rast, generišu strane direktne investicije i smanje gubici koji su opterećivali gotovo celu privredu.

- Od 2005. godine se taj proces zaustavlja. Određene partijske i neke druge elite su bile uglavnom za to da se proces privatizacije zaustavi - podsetio je on. Dodao je i da su neki veliki sistemi večni gubitaši i bili su pod pokroviteljstvom države jer zapošljavaju velik broj ljudi.

- Danas kada pričamo o ovom procesu, msilim da treba pozdraviti nameru da se on završi što pre.
 Mislimda nemamo više šta da čekamo - rekao je Stojšić ocenjujući da su ponuđena rešenja u ovom zakonu manje-više poznata i, po njegovom mišljenju, dobra, ali da će se tek videti hoće li postići željene efekte. Stojšić je ukazao i na praksu u državama regiona, konkretno Rumunije, gde su napravljena društva za upravljanje državnom aktivom, u koja su uvedene strane kompanije.

- Mislim da je tržište kapitala nešto što je potpuno zanemareno u našoj zemlji i ono praktično ne postoji, a teško ćemo sprovesti pravu privatizaciju do kraja ukoliko ne obratimo pažnju i na taj aspekt - dodao je poslanik LSV.

Problemi i sa stečajevima
Kada je u pitanju Zakon o stečaju, Stojšić ocenjuje da je tu situacija izuzetno složena, pre svega kada je u pitanju trajanje stečajnih postupaka i mogućnost stečajnih upravnika da uopšte sprovode stečaj.

- U velikoj većini oni nemaju sredstva da ih sprovedu do kraja niti su kadrovski osposobljeni da ih sprovedu. Dolazite u paradoksalnu situaciju da kada se stečajevi objave, stečajni upravnik nema stredstava ni da objavi oglas u novinama, a kamoli da angažuje procenitelje ili nešto drugo - upozorio je Stojšić.

(BILSV, 29. 07. 2014)

 




Odbori LSV | Ponedeljak, 25. 03. 2024. | Komentara: 0

U čije ime i za čiji račun je organizovana bakljada povodom godišnjice bombardovanja?

Ako huliganske bakljade, praćene militantnim obećanjima, koje se odigravaju na saobraćajnici u neposrednoj blizini spomenika kulture čiju bezbednost i ugrožavaju, nemaju veze sa aktuelnom vlasti i policijskim službama, onda neka se novosadska vlast od njih ogradi i osudi ih, a policija uradi ono što joj je posao. 
Saopštenja | Ponedeljak, 25. 03. 2024. | Komentara: 0

Nedopustivo je da se SPC meša u državne poslove i propagira neravnopravnost u društvu

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI poziva narodne poslanike Skupštine Srbije da se drže slova Ustava i odbiju mešanje Srpske pravoslavne crkve u poslove države.
Iz medija | Ponedeljak, 18. 03. 2024. | Komentara: 0

Čisti izborni uslovi su odlika normalne, pristojne, demokratske zemlje

Čisti izborni uslovi, po mom mišljenju, nisu ni mesto ni predmet cenjkanja, jer se tu ne govori o političkom programu ili ideji da li Srbija treba da ide malo više levo ili desno i da li porez treba da bude manji ili veći. 



ARHIVA VESTI (izaberite datum):


facebook